OKRUGLI STO
BORBA PROTIV RAKA DOJKE - ZADATAK CELOKUPNOG DRUŠTVA!
Povodom Svetskog dana borbe protiv raka dojke, 24. oktobra u organizaciji Centra za tranziciju i ljudska prava Spektar, a na inicijativu dr Violete Skorobać, nacionalnog sekretara Srbije u Međunarodnom udruženju za estetsku i plastičnu hirurgiju (ISAPS), održan je okrugli sto „Borba protiv raka dojke - zadatak celokupnog društva“ u ponedeljak, 22. oktobra 2012. godine u Press centru UNS-a.
U aktivnoj debati učestvovali su: prof. dr Slavica Đukić Dejanović, ministar zdravlja u Vladi Republike Srbije; prof. dr Zoran Rakočević, v.d. direktora Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije, predsednik Republičke stručne komisije za onkologiju; prof. dr Radan Džodić, redovni profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu, specijalni savetnik direktora Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije; mr sci. med. dr Violeta Skorobać, nacionalni sekretar Srbije u Međunarodnom udruženju za estetsku i plastičnu hirurgiju (ISAPS) i dr Olivera Kosovac, jedan od najvećih stručnjaka za rekonstruktivnu hirurgiju dojke u našoj zemlji.
Ministarka zdravlja Slavica Đukić Dejanović istakla je da ključ u borbi protiv ove opake bolesti jesu redovni preventivni skrining pregledi žena između 45 i 69 godina kako bi se kliničkim analizama, ali i rendgen mamografijom tumor dojke otkrio u ranom periodu. Skrinig programi će u Srbiji početi za nekoliko meseci u pilot fazi u beogradskom, novosadskom, kragujevačkom i niškom kliničkom centru, a za sprovođenje u punom obimu u Srbiji nedostaju radiolozi.
Dr Violeta Skorobać istakla je da bi rekonstruktivna hirurgija trebalo da bude inkorporirana u sve segmente zdravstva, odnosno hirurgije, jer produžava život pacijenu i poboljšava kvalitet života. Kao podatak navela je da je Velika Britanija, zahvaljujući uklučivanju rekonstruktivnih hirurga u proces lečenja, uštedela čak 30%.
-Činjenica je da su pacijentkinje koje su u istom stadijumu bolesti, a koje su radile rekonstrukciju dojke nakon mastektomije i karcinoma pokazale veći procenat preživljavanja. Vizuelni nedostatak dojke kod žena je permanentno održava u sopstvenoj bolesti, a ukoliko joj rekonstruišemo izgubljenu dojku vraćamo joj veru da bitka protiv ove opake bolesti nije izgubljena - ističe dr Violeta Skorobać. Mišljenja je da bi uključivanje resursa privatnog sektora u skrining program i lečenje ove opake bolesti doprinelo smanjenju smrtnosti kod obolelih žena, kao i da bi usvajanje odgovarajućih protokola u državnom i privatnom sektoru omogućilo stavljanje znaka jednakosti između privatne i državne prakse - pacijent bi jednostavno imao mogućnost da bira gde da se leči. Pri tome smatra da država ne mora da se značajno optereti već da se u ceo proces uključe privatna zdravstvena osiguranja kroz razvijanje programa dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Dr Skorobać zaključuje da je rekonstruktivna hirurgija dojke zapravo završna faza lečenja ove opake bolesti.
Prof. dr Zoran Rakočević naglasio je značaj skrininga kao načina za sprečavanje širenja i pravovremene dijagnostike koja će dovesti do značajnih ušteda. Kao primer naveo je da za lečenje poodmaklog stadijuma karcinoma država mora da izdvoji oko 100.000 evra po pacijentu. Istakao je da je u poslednje dve godine obučeno 40 radiologa da rade mamografiju, ali da je broj onih koji su osposobljeni da čitaju skrining mamografiju sveden na četvoro.
Rekonstruktivni hirurg dr Olivera Kosovac istakla je da se na rekonstrukciju dojke još uvek opredeljuje mali broj žena, iako se ova intervencija obavlja o trošku Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje. Dalje je naglasila da je ženama posle odstranjivanja dojke narušeno samopouzdanje, poremećen seksualni život te da se rekonstruktivnom hirurgijom može povratiti samopouzdanje.
Cilj okruglog stola jeste podizanje svesti celokupnog društva da je krajnji trenutak da se svi zajedno uključimo u borbu protiv ove opake bolesti obzirom da se Srbija nalazi u vrhu neslavnog svetskog rekorda po broju žena obolelih od raka dojke (svake godine od raka dojke oboli oko 4.000 žena, a 1.600 umre). Manje od 50 odsto žena starosti od 50 do 69 godina je pregledano na mamografu i verovatno je to jedan od razloga zbog kojih je Srbija dobila negativnu ocenu u istraživanju koje je sprovedeno za potrebe Evropskog parlamenta.
Moderator okruglog stola bila je Olivera Jovićević, autor i urednik u Radio-televiziji Srbije.
U radu okruglog stola učestvovali su i predstavnici instituta i onkoloških dispanzera iz cele Srbije, predstavanici nevladinog sektora, kao i druge zainteresovane grupe.
.
U aktivnoj debati učestvovali su: prof. dr Slavica Đukić Dejanović, ministar zdravlja u Vladi Republike Srbije; prof. dr Zoran Rakočević, v.d. direktora Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije, predsednik Republičke stručne komisije za onkologiju; prof. dr Radan Džodić, redovni profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu, specijalni savetnik direktora Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije; mr sci. med. dr Violeta Skorobać, nacionalni sekretar Srbije u Međunarodnom udruženju za estetsku i plastičnu hirurgiju (ISAPS) i dr Olivera Kosovac, jedan od najvećih stručnjaka za rekonstruktivnu hirurgiju dojke u našoj zemlji.
Ministarka zdravlja Slavica Đukić Dejanović istakla je da ključ u borbi protiv ove opake bolesti jesu redovni preventivni skrining pregledi žena između 45 i 69 godina kako bi se kliničkim analizama, ali i rendgen mamografijom tumor dojke otkrio u ranom periodu. Skrinig programi će u Srbiji početi za nekoliko meseci u pilot fazi u beogradskom, novosadskom, kragujevačkom i niškom kliničkom centru, a za sprovođenje u punom obimu u Srbiji nedostaju radiolozi.
Dr Violeta Skorobać istakla je da bi rekonstruktivna hirurgija trebalo da bude inkorporirana u sve segmente zdravstva, odnosno hirurgije, jer produžava život pacijenu i poboljšava kvalitet života. Kao podatak navela je da je Velika Britanija, zahvaljujući uklučivanju rekonstruktivnih hirurga u proces lečenja, uštedela čak 30%.
-Činjenica je da su pacijentkinje koje su u istom stadijumu bolesti, a koje su radile rekonstrukciju dojke nakon mastektomije i karcinoma pokazale veći procenat preživljavanja. Vizuelni nedostatak dojke kod žena je permanentno održava u sopstvenoj bolesti, a ukoliko joj rekonstruišemo izgubljenu dojku vraćamo joj veru da bitka protiv ove opake bolesti nije izgubljena - ističe dr Violeta Skorobać. Mišljenja je da bi uključivanje resursa privatnog sektora u skrining program i lečenje ove opake bolesti doprinelo smanjenju smrtnosti kod obolelih žena, kao i da bi usvajanje odgovarajućih protokola u državnom i privatnom sektoru omogućilo stavljanje znaka jednakosti između privatne i državne prakse - pacijent bi jednostavno imao mogućnost da bira gde da se leči. Pri tome smatra da država ne mora da se značajno optereti već da se u ceo proces uključe privatna zdravstvena osiguranja kroz razvijanje programa dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Dr Skorobać zaključuje da je rekonstruktivna hirurgija dojke zapravo završna faza lečenja ove opake bolesti.
Prof. dr Zoran Rakočević naglasio je značaj skrininga kao načina za sprečavanje širenja i pravovremene dijagnostike koja će dovesti do značajnih ušteda. Kao primer naveo je da za lečenje poodmaklog stadijuma karcinoma država mora da izdvoji oko 100.000 evra po pacijentu. Istakao je da je u poslednje dve godine obučeno 40 radiologa da rade mamografiju, ali da je broj onih koji su osposobljeni da čitaju skrining mamografiju sveden na četvoro.
Rekonstruktivni hirurg dr Olivera Kosovac istakla je da se na rekonstrukciju dojke još uvek opredeljuje mali broj žena, iako se ova intervencija obavlja o trošku Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje. Dalje je naglasila da je ženama posle odstranjivanja dojke narušeno samopouzdanje, poremećen seksualni život te da se rekonstruktivnom hirurgijom može povratiti samopouzdanje.
Cilj okruglog stola jeste podizanje svesti celokupnog društva da je krajnji trenutak da se svi zajedno uključimo u borbu protiv ove opake bolesti obzirom da se Srbija nalazi u vrhu neslavnog svetskog rekorda po broju žena obolelih od raka dojke (svake godine od raka dojke oboli oko 4.000 žena, a 1.600 umre). Manje od 50 odsto žena starosti od 50 do 69 godina je pregledano na mamografu i verovatno je to jedan od razloga zbog kojih je Srbija dobila negativnu ocenu u istraživanju koje je sprovedeno za potrebe Evropskog parlamenta.
Moderator okruglog stola bila je Olivera Jovićević, autor i urednik u Radio-televiziji Srbije.
U radu okruglog stola učestvovali su i predstavnici instituta i onkoloških dispanzera iz cele Srbije, predstavanici nevladinog sektora, kao i druge zainteresovane grupe.
.